Cerska bitka: Pobjeda koja je odjeknula Evropom

Kultura

Sredinom avgusta 1914. godine austrougarska ofanziva počela na više pravaca, a glavne snage prodirale preko Drine, dok je drugi važan pravac bio preko Save prema Šapcu. Loznica je zauzeta, Šabac je bio pod pritiskom, a srpske jedinice dobile su naređenje da se što prije prebace prema područjima na kojima se očekivao glavni sukob. Jedan od najvažnijih pravaca vodio je prema Ceru. Srpska vojska bila je iscrpljena nakon Balkanskih ratova, ali je imala iskusne komandante i ratnike koji su već znali kako izgleda savremeno ratovanje. U danima koji su slijedili, jedinice su prelazile velike udaljenosti u kratkom vremenu, često bez dovoljno odmora, kako bi stigle na položaje prije austrougarskih snaga. Tako je počela Cerska bitka, jedna od najznačajnijih pobjeda srpske vojske u Prvom svjetskom ratu i prva saveznička pobjeda u Velikom ratu. Na čelu Vrhovne komande bio je vojvoda Radomir Putnik, jedan od najiskusnijih srpskih vojskovođa. Njegov zadatak bio je da sagleda cijelo bojište i usmjeri glavne snage prema pravcu na kojem se razvijao protivnički napad. Marš prema Ceru Najvažniju ulogu na samom Ceru imala je Druga armija, kojom je komandovao general Stepa Stepanović. Njegove jedinice krenule su prema Ceru poslije napornih marševa. Pojedini odredi prelazili su desetine kilometara dnevno, a vojnici su se kretali gotovo bez odmora. Cilj je bio da se što prije zauzmu dominantni položaji na planini i spriječi austrougarska vojska da ih pretekne. Druga armija, pod komandom Stepe Stepanovića, imala je presudnu ulogu u glavnim borbama na Ceru. Noćni sukob kod Tekeriša bio je uvod u glavne borbe koje će narednih dana zahvatiti Cer i Iverak. Dani odlučujuće borbe Borbe su se 16. avgusta proširile duž cerskih položaja. U širem toku operacija važnu ulogu imala je i Prva armija pod komandom generala Petra Bojovića. Njene jedinice pritekle su u pomoć Drugoj armiji, a potom učestvovale u završnim borbama u Mačvi i oslobađanju Šapca. Time je Bojovićeva armija doprinijela da austrougarske snage ne uspiju da zadrže položaje ni na širem području operacije. Trećom armijom komandovao je general Pavle Jurišić Šturm. Njena uloga bila je vezana za širi raspored srpske vojske i zaštitu pravaca prema unutrašnjosti Srbije. Iako se glavne borbe Cerske bitke vezuju za Drugu armiju, uspjeh srpske vojske zavisio je i od toga da ostale armije zadrže svoje položaje i spriječe protivnika da ugrozi bokove glavnih snaga. Do 19/20. avgusta dijelovi austrougarske 21. divizije počeli su povlačenje koje se proširilo i na druge pravce. . Vojskovođe koje su vodile Srbiju kroz prvu veliku pobjedu Cerska bitka nije bila djelo jednog komandanta. Na bojnom polju odluke su donosili komandanti armija, dok je Vrhovna komanda usmjeravala cijelu operaciju. Radomir Putnik kao načelnik Štaba Vrhovne komande rukovodio je operacijama na najvišem nivou. Njegovo iskustvo bilo je posebno važno u trenutku kada je srpska vojska morala da napusti prvobitni raspored i brzo prebaci glavne snage prema zapadu. Stepa Stepanović , komandant Druge armije, bio je najvažniji komandant na samom Ceru. Njegova odluka da se zauzmu dominantni položaji na planini bila je jedan od ključnih trenutaka bitke. Za zasluge u komandovanju Cerskom bitkom unaprijeđen je u čin vojvode. Petar Bojović , komandant Prve armije, sa svojim jedinicama pritekao je u pomoć Drugoj armiji, a njegova armija imala je važnu ulogu u završnim operacijama u Mačvi i kod Šapca. Pavle Jurišić Šturm , komandant Treće armije, bio je dio šireg rasporeda srpske vojske u Cerskoj operaciji. Njegova armija je držala je front prema Drini i podnijela veliki dio početnog udara austrougarske ofanzive, čime je omogućila Drugoj armiji da izvede marš-manevar prema Ceru. Tu je bio i Živojin Mišić , tada pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande. Mišić nije komandovao nekom od armija koje su neposredno vodile borbe na Ceru, njegov doprinos bio je u radu Vrhovne komande i u planiranju i usmjeravanju operacija. Samo nekoliko mjeseci kasnije, poslije Kolubarske bitke, Mišić će dobiti čin vojvode i postati jedan od najpoznatijih srpskih vojskovođa. Zato imena ovih vojskovođa danas stoje zajedno na Tekerišu. Ona podsjećaju na različite nivoe komandovanja kroz koje je srpska vojska izvela jednu od svojih najvažnijih operacija. Velika pobjeda, veliki gubici Cerska pobjeda bila je skupo plaćena. Srpska vojska pretrpjela je velike gubitke. Prema podacima koji se navode u srpskim vojnim izvorima, iz stroja je izbačeno više od 16.000 podoficira i vojnika i 259 oficira, dok su među gubicima bili poginuli, ranjeni, nestali i zarobljeni. Austrougarska vojska pretrpjela je poraz sa oko 25.000 poginulih i ranjenih, dok je više od 4.500 vojnika zarobljeno. Rat se nije završio na položajima gdje su se vojske sukobile. Poslije povlačenja austrougarskih jedinica, u Mačvi i Pocerini ostali su prizori velikog stradanja, zabilježena su ubistva civila, paljenje i uništavanje kuća, kao i oštećenje ili uništavanje crkava i drugih objekata. Za stanovnike ovog kraja, rat je tako postao stvarnost mnogo šira od vojničkog sukoba na Ceru. Prva saveznička pobjeda u Velikom ratu Vijest o srpskoj pobjedi brzo je odjeknula Evropom. Austrougarska, velika evropska sila, bila je prinuđena da povuče svoje snage sa teritorije Srbije. Cerska bitka tako je postala prva velika pobjeda sila Antante u Prvom svjetskom ratu. Za Srbiju je značaj pobjede bio još veći. Zemlja je iza sebe imala dva Balkanska rata, vojska je bila umorna, a protivnik brojčano i materijalno nadmoćan. Ipak, srpska vojska uspjela je da pređe iz odbrane u protivnapad i potisne austrougarske jedinice prema Drini. Tekeriš danas U Tekerišu se nalazi spomen-kosturnica posvećena poginulim srpskim vojnicima. Podignuta je 1928. godine na mjestu na kojem su vođene borbe koje su odlučile ishod Cerske bitke. U kosturnici su pohranjeni posmrtni ostaci poginulih vojnika sa cerskog bojišta. Na pročelju stoji jednostavan natpis: „Vaša djela su besmrtna.“ U okviru memorijalnog kompleksa nalazi se i postavka posvećena Cerskoj bici. Ispred muzejske postavke nalaze se biste vojvode Radomira Putnika, vojvode Stepe Stepanovića, generala Petra Bojovića i generala Pavla Jurišića Šturma, četvorice vojskovođa čija su imena vezana za srpsku vojnu komandu u Cerskoj operaciji. Šire područje Cera danas presijecaju planinarske i izletničke staze. Cerska bitka trajala je nekoliko dana, ali je njen ishod promijenio sliku početka Prvog svjetskog rata. Srpska vojska zaustavila je austrougarski prodor, izvela uspješan protivnapad i izvojevala pobjedu nad vojskom velike sile. Na Tekerišu se danas o toj pobjedi ne govori samo kroz datume i vojne karte. Spomen-kosturnica, imena vojskovođa i tragovi borbi na Ceru čine jedno mjesto na kojem se istorija može sagledati iz više uglova - od odluka Vrhovne komande do vojnika koji su se borili na cerskim padinama. Izvori korišteni za tekst, ali i za preporuku: https://www.mod.gov.rs/lat/17052/cerska-bitka-prva-pobeda-antante https://roadstothegreatwar-ww1.blogspot.com/2026/05/the-allies-first-victory-battle-of-mt.html?utm https://www.vojnodelo.mod.gov.rs/multimedia/file/vojna_biblioteka/vbip-15-1954-Dapcevic-2_deo-328-632.pdf?utm

Cerska bitka: Pobjeda koja je odjeknula Evropom03.
09.
2026.

Janjske otoke: Zapisi sa smaragdne vode i hladovitih ada

Turizam

Kada se od Šipova krene uzvodno, tamo gdje planina razgrće svoja njedra da propusti nemirnu rijeku, čovjek kroči u svijet u kom sati više nemaju onu urbanu žurbu. Tek tu, na Janjskim otokama, postaje jasno kako priroda umije da satka vaseljenu za sebe - od vode, kamena i tišine. Ovo nije predio za usputno oko, ovo je vođeni lavirint drevnih mostića i rječnih ada u kom se bistra rijeka Janj grana na desetine rukavaca, grleći mala šumska ostrva i prelivajući se preko mahovitog kamena u pjenušave slapove. Huk vode i dah prastarih vodenskih puteva Već pri prvom koraku preko uzdrahtalih drvenih ćuprija, vazduh postaje drugačiji: težak od svježine, mirisan na mahovinu, rosu i vlažno drvo. Voda ovdje ne teče tiho, ona pjeva i probija se kroz vrbike i jošike, stvarajući huk koji ispunjava čitavu dolinu. Uz same obale i danas stoje brvnare, svjedoci narodnog graditeljstva i vremena kada se svaki dan mjerio izlaskom sunca i ritmom vodeničkog točka. Smaragdna dubina Janja toliko je prozirna da se na njenom dnu vidi svaki oblutak i svaka vlat vodene trave što se povija pod snažnom maticom, dok kaskade neumorno vezu svoju bjeličastu mrežu od pjene. Pod krovom brvnare: Miris smole i tišine Visoke krošnje stvaraju duboku hladovinu nad otokama koja u vrelim ljetnim danima odmori svakog putnika namjernika. Miris suve četine i smole, škripa taraba i topla unutrašnjost vajata vraćaju onaj gotovo zaboravljeni osjećaj zaštićenosti. Ovdje tišina nije prazna, ona je ispunjena umirujućim glasom slapova, spremajući putnika za dubok i okrepljujući san. Domaćinski ugođaj: Gazdinstvo „Piljić” i toplina "Kod Dragane" Najljepša čarolija Otoka otkriva se u onim malim, toplim ljudskim detaljima koji svjedoče o domaćoj duši ovog kraja. Na samoj obali, među zelenom hladovinom, svratište „Konoba kod Dragane” dočekuje putnika sa prisnom, zaboravljenom toplinom. Sve je ovdje podređeno odmoru: crveno-bijeli karirani stolnjaci rašireni po drvenim stolovima pod nadstrešnicama stvaraju onaj stari, pitomi ambijent seoske avlije. Ovdje se piće ne hladi u frižiderima, već u ledenoj, kristalno prozirnoj janjskoj vodi što žubori ispod drvenih mostića. Sitni ugođaji za oko i dušu, kraj same vode i staza diskretno su utkani ljupki detalji: šarene saksije sa jarkoružičastim begonijama, crvene drvene pečurkice zapele u mahovini, bijele ukrasne patkice koje ćutke „plivaju” pored bjeličaste pjene slapova. Svaki detalj otkriva domaćinsku brigu o gostima. Mala suvenirnica - drvena kućica iz koje mirišu rakije, likeri u staklenim flašama, domaći džemovi, med, brašno sa vodeničkog kamena i svježe ispletene pletenice janjskog sira. Zavičajna trpeza: Blagoslovi janjskog ognjišta Na Otokama se i za stolom čuva starinski red. Domaćini ovdje iznose ono što su njihove ruke sa poštovanjem spremile, po recepturama koje su se prenosile s koljena na koljeno: Čuveni janjski sir pletenica i gusti kajmak sa ukusom planine i čiste paše, pravljeni po običaju koji se ovdje čuva kao najveće blago. Zavičajne đakonije ispod sača i sa roštilja, vrući domaći uštipci izneseni uz domaći sir, hrskava pita, sočno pečenje i rolovani specijaliteti na kariranom stolnjaku, janjska pita i janjska potočna pastrmka spremljena na žaru, tek toliko da sačuva njen delikatni puni ukus. Svaki zalogaj na ovoj trpezi jeste mala oda zavičaju, podsjećanje na vremena kada se hrana blagosiljala, a gost dočekivao kao rod najrođeniji. Šetnja kroz „Raj na vodi”: Simfonija detalja i umirujuće vode Nakon što se zavičajna trpeza završi, put prirodno vodi ka skrovitom kutku Otoka - „Raju na vodi”. Ovo nije samo mjesto za prolaznu šetnju, ovo je oaza u kojoj svaki detalj kao da ima svoju skrivenu poruku i priču. Mostići kao prelazi u drugu dimenziju: Svaki korak preko njih ostavlja graju iza leđa, dok putokazi ka svjetskim metropolama podsjećaju koliko su veliki gradovi daleko od ove netaknute tišine. Retro instalacija sa porukom vremena: Na stablu obgrljenom bršljanom dočekuje vas neobična, toplinom obojena postavka: stara pisaća mašina, analogni televizor i radio-aparat pod tablom „Dobro došli”. Ovi detalji kao da šalju tihu poruku: na ovom mjestu digitalni šum ustupa mjesto nekim toplijim, zaboravljenim vremenima i zvucima prirode. Na samoj obali, gdje se rijeka umiruje u duboki zelenkasti vir, poredane su drvene ležaljke. Pogled odatle ka visokim, mahovitim stijenama u pozadini i zašaranom sunčevom svjetlu kroz krošnje stvara scenario u kom je lako zaboraviti na vrijeme. A kada padne noć i šum vode postane jedina melodija, u skrovitim brvnarama i seoskim domaćinstvima možete ostati na noćenju i utonuti u najmirniji san. Riječ na odlasku Sve ovdje, od šarenog cvijeća u saksijama do pogleda na vodu, djeluje osmišljeno sa namjerom da čovjeka vrati sebi. Otići sa Janjskih otoka znači ostaviti dio sebe, jer na Janjskim otokama čovjek iznova nauči šta znači biti dio prirode, ne gospodar, već njen tihi posmatrač. JANJSKE OTOKE: INFORMATIVNI PREGLED ​Osnovne informacije: ​Lokacija: Opština Šipovo, jugozapadni dio Republike Srpske (9 km uzvodno od centra Šipova prema izvoru rijeke Janj). Tip lokaliteta: Rezervat prirode, riječno ostrvlje sa rukavcima, adama, kaskadama i vodopadima. ​Udaljenost i putovanje Banjaluka - Janjske otoke: 88 km (~1h 30 minuta vožnje preko Krupe na Vrbasu i Mrkonjić Grada) Ili: 96 km (~ 1h 45 minuta vožnje preko Manjače – rasterećeniji put) Sarajevo - Janjske otoke: 185 km (~3 h vožnje preko Travnika i Donjeg Vakufa). ​Gastronomija i orijentacione cijene hrane Ručak za 4 osobe (ukupno): oko 80–120 KM (40–60 €). ​Smještaj ​Noćenje po osobi (sobe): oko 25–35 KM (13–18 €). Zakup kompletne brvnare / apartmana (4–6 osoba): oko 80–120 KM (40–60 €) po noći. Tokom ljetnih mjeseci, vikendima i praznicima cijene mogu biti na gornjoj granici tog raspona (ili se tražiti rezervacija od najmanje dva noćenja), dok su radnim danima i van sezone cijene nešto povoljnije. ​Aktivnosti i sadržaji Sadržaji: posjetiocima su na raspolaganju šetnje preko drvenih mostića i šumskih staza, opuštanje na drvenim ležaljkama kraj rijeke, fotografisanje kaskada, kao i kupovina domaćih proizvoda u malim lokalnim suvenirnicama. Prašuma „Janj“ : rezervat prirode pod zaštitom UNESKO-a, nalazi se na oko 25 km udaljenosti od Janjskih otoka (stiže se šumskim putevima iz pravca Šipova preko Strojica). Ulaz u samo jezgro prašume je strogo ograničeno, a posjetiocima je dozvoljeno kretanje isključivo označenim pješačkim stazama po obodu i uz pratnju/najavu nadležnih šumara i lokalnih vodiča (obratiti se ŠG „Gorica“ ili Turističkoj organizaciji Šipova). Ulaz u prašumu se ne naplaćuje. Parking Na samom ulazu u izletište nalaze se prošireni parking prostori i uređene livade prilagođene za parkiranje vozila Naplata: tokom vikenda i u ljetnoj sezoni cijela cjelodnevnog parkinga je 5 KM (oko 2,5 €) Savjet: zbog velike posjećenosti tokom sezone i vikendima najbolje je doći ranije ujutro kako biste lakše pronašli mjesto u blizini samog ulaza i hladovine. Značajni sajtovi (preporuka): Prirodne ljepote Šipova – Najljepša mjesta koja morate posjetiti- Turistička organizacija Šipovo ŠG ,,Gorica“ Šipovo – Šume Republike Srpske

Janjske otoke: Zapisi sa smaragdne vode i hladovitih ada01.
09.
2026.

Najnovije

Sve vijesti
Cerska bitka: Pobjeda koja je odjeknula Evropom03.
09.
2026.

Cerska bitka: Pobjeda koja je odjeknula Evropom

Kultura
Cer i Tekeriš: Tragovima velike pobjede iz 1914. godine03.
09.
2026.

Cer i Tekeriš: Tragovima velike pobjede iz 1914. godine

Turizam
Osmijeh za pamćenje: Zašto spojiti stomatološki tretman i vikend u Banjoj Luci03.
09.
2026.

Osmijeh za pamćenje: Zašto spojiti stomatološki tretman i vikend u Banjoj Luci

Turizam

Најчитаније

Репортаже

Janjske otoke: Zapisi sa smaragdne vode i hladovitih ada01.
09.
2026.

Janjske otoke: Zapisi sa smaragdne vode i hladovitih ada

Turizam

Kada se od Šipova krene uzvodno, tamo gdje planina razgrće svoja njedra da propusti nemirnu rijeku, čovjek kroči u svijet u kom sati više nemaju onu urbanu žurbu. Tek tu, na Janjskim otokama, postaje jasno kako priroda umije da satka vaseljenu za seb…

Cer i Tekeriš: Tragovima velike pobjede iz 1914. godine03.
09.
2026.

Cer i Tekeriš: Tragovima velike pobjede iz 1914. godine

Turizam

Na putu kroz Mačvu, između ravnice i Podrinja, izdiže se Cer. Nije to visoka planina, niti je potrebno mnogo vremena da se stigne do njenih šumovitih predjela, ali malo je mjesta na kojima se priroda i istorija tako neposredno dodiruju. Ime planine v…

1/2

Turizam